MUZEJ NIKOLE TESLE

Celokupna imovina Nikole Tesle je posle njegove smrti 1943. godine, zapakovana, zapečaćena i predata Službi za čuvanje imovine stranaca. Iz hotela Njujorker ona je preneta u „Magacine i skladišta Menhetn“ u kome su se od ranije već nalazile smeštene neke Tesline stvari. Zalaganjem Save Kosanovića 1951. godine su konačno svi lični predmeti i spisi Nikole Tesle preneti u Beograd, a Sava Kosanović ih je potom poklonio državi. Upakovana u 60 različitih „paketa“ , kofera, metalnih sanduka, bačvi, zaostavština Nikole Tesle je brodom „Srbija“ uplovila u luku Rijeka septembra 1951. godine. Potom je vozom preneta u Beograd gde je smeštena na Elektrotehnički fakultet.

Juna 1952. godine, sa Elektrotehničkog fakulteta, ona je preneta u „Genčićevu vilu“ u tadašnjoj ulici Proleterskih brigada 51, u kojoj se i danas nalazi Muzej. Vlada FNRJ donela je 5. decembra 1952. godine Rešenje o osnivanju Muzeja Nikole Tesle. Ovo rešenje potpisao je Josip Broz Tito.

Muzej Nikole Tesle u Beogradu je otvoren za javnost 20. oktobra 1955. godine i bio je prvi tehnički muzej u Jugoslaviji. Ovom prilikom predstavljena je stalna postavka na kojoj su posetioci mogli posmatrati verno izrađene modele po Teslinim nacrtima. Jedan od njih, možda i najčuveniji, pokazuje dejstvo obrtnog magnetnog polja. Isto ono jaje koje je zadivilo posetioce Svetske izložbe u Čikagu 1893. godine je predstavljeno i beogradskoj publici.

Izloženi su i prvi Teslini indukcioni motori, maketa hidrocentrale koja ilustruje Teslin polifazni sistem prenošenja, razni generatori, transformatori i teledirigovana maketa broda. Za posetioce je danas svakako najatraktivniji Teslin transformator sa antenom na kome se zasniva fluorescentno svetlo.

Muzej Nikole Tesle je danas po svemu jedinstvena institucija nauke i kulture u Srbiji a i u svetu. Jedini je muzej koji čuva originalnu i ličnu zaostavštinu Nikole Tesle. Poseduje sledeće izuzetno vredne kolekcije: